Na pilot području Vransko jezero na otoku Cresu planirano je uspostaviti sustav monitoringa stanja u jezeru (na njegovoj površini i po dubini na najdubljem dijelu jezera oko 75 m), u zaleđu jezera (2 postojeće piezometarske bušotine), kao i na mjestima gdje se odvija najintenzivnija komunikacija podzemnih voda i mora (Vrulje Vrutak i Valun na zapadnoj, te priobalni izvor Lukavac na istočnoj obali Cresa). Radi se o jezeru koje je volumenom najveće u Hrvatskoj, a iz kojega se opskrbljuju pitkom vodom otoci Cres i Lošinj. Početkom devedesetih godina, zbog izrazitog trenda smanjenja razine vode u jezeru i rizika da se dosegnu kritično niske razine kod kojih bi moglo doći do prodora mora u jezero, po prvi se put razmatrala i mogućnost redukcije crpljenja iz jezera. Nakon toga, zbog smanjenja crpljenja u ratnim i poratnim godinama, došlo je do stabilizacije razine, da bi se još niži minimum dosegao 2012.g. Iako zbog nešto vodnijih godina još niži minimumi kasnije nisu ponovljeni, zabrinjava izraziti trend povećanja srednjih godišnjih (3,3 °C/100 g) i maksimalnih (5,3 °C/100 g) temperatura vode u jezeru. Jezero nema vidljivih dotoka, već se isti određuju hidrološkim modelom preko ostalih mjerljivih elemenata vodne bilance.

U sklopu projekta UKV će se modelirati dotoci u jezerski sustav u recentnom vremenu, kao i za različite scenarije klimatskih modela. Uz to, analizirati će se i međuodnos mora i voda jezerskog sustava i pripadajućeg vodonosnika, koristeći suvremene metode daljinskih istraživanja. Projektom UKV predviđa se izrada zasebnih studija kojima će se analizirati utjecaji promjena stanja vodnih resursa uzrokovanih klimatskim promjenama na sektore poljoprivrede, turizma i zdravstva.