Zaslanjenje priobalnih krških vodonosnika globalni je problem čije se posljedice očituju u problemima organizacije i normalnog funkcioniranja javne vodoopskrbe, negativnom utjecaju na poljoprivrednu djelatnost, razvoj turističke djelatnosti i općenito na zdravlje ljudi. Klimatske promjene imaju iznimno velik utjecaj na intenziviranje zaslanjenja priobalnih vodonosnika iz razloga što dinamiziraju proces zaslanjivanja putem svoje tri manifestacije – uslijed smanjenja dotoka zbog čega se smanjuju i razine podzemnih voda i priobalnih jezerskih sustava kao i uslijed podizanja razina mora koje time brže prodire u okršene priobalne vodonosnika sudjeluju tri komponente globalnih klimatskih promjena.
Uz to, prisutna je i pri projekcijama klimatskih promjena često zanemarenu komponentu povećanja potreba za vodom (opskrba pitkom vodom stanovništva i turizma, kao i poljoprivrede), uslijed čega jača pritisak na raspoložive vodne resurse. Sve to ima posljedicu ne samo na spomenute sektore, nego i na prirodne ekosustave koji su upravo u priobalju najranjiviji.

Eklatantan primjer na području Hrvatskog priobalja je Vransko jezero kod Biograda n/M, gdje je zbog dugotrajnog sušnog razdoblja 2011/2012. došlo do intenziviranja procesa zaslanjivanja jezerskog sustava s višestruko uvećanim sadržajem klorida u odnosu na uobičajene raspone njihova kolebanja (sa zabilježenim maksimumom od9 476 mg/L, smanjenja bioraznolikosti pa i pomora nekih vrsta manje prilagodljivih vrsti riba. Dodatno opterećenje na prirodne priobalne vodne sustave čini i povećanje temperature vode, koje kod površinskih vodnih pojava, kao što je u okviru predloženog UKV istraživačko pilot područje Vransko jezero na Cresu, može donijeti negativne posljedice po termičku dinamiku jezerskog sustava, kao i uz to vezane promjene limnoloških značajki jezerskog ekosustava. Poznato je i da su rizici onečišćenja pitkih voda i pojave njihove zdravstvene neispravnosti u krškim područjima najveći kada se jave intenzivne kiše nakon dugotrajnih sušnih razdoblja, a što generira pojavu velikih mutnoća i bakterioloških udara onečišćenja. Razlog tome je intenziviranje procesa protjecanja voda kroz okršene pukotinske sustave, veća brzina i kinetička energija protjecanja podzemnih voda u odnosu na usporena otjecanja pri ustaljenijim višim razinama voda, te pokretanje ranije nataloženoga sedimenta.

Klimatske promjene nose dugotrajnija sušna razdoblja, kao i intenzivnije kratkotrajne kiše, čiji će kumulativni učinak rezultirati većim protjecajnim brzinama u podzemlju, te većim zdravstvenim rizicima zbog učestalijih i intenzivnijih pojavama mutnoća i drugih onečišćenja voda. Pojava ekstremnih oborina na području Zadra u rujnu 2017.g. najbolji je primjer takvih ekstremnih situacija za koje se očekuje da će se učestalije javljati.
U kontekstu danog uvodnog obrazloženja, projekt UKV je usmjeren prema četiri sektora izdvojenih Sedmim nacionalnim izvješćem prema UNFCCC. To su:
1. Upravljanje vodnim i morskim resursima
2. Poljoprivreda
3. Zdravlje/zdravstvo
4. Turizam.