Monitoring površinskih i podzemnih, obrade hidrokemijskih analiza te klimatski modeli provest će se na sva tri pilot područja. Obzirom da su pilot područja izabrana na način da budu različitih karakteristika tako će se i specifična istraživanja koja se planiraju provesti nešto razlikovati ovisno o njihovim specifičnostima. Monitoring podzemnih i površinskih voda na tri pilot područja i korištenje povijesnih podataka ukazat će na klimatske trendove u prethodnom razdoblju i razdoblju trajanja projekta. Kroz projekt UKV provest će se hidrološko modeliranje i klimatološko modeliranje koje će dati prognoze za stanje klime na kraju stoljeća. Temeljim tih rezultata izraditi će se mjere prilagodbe klimatskim promjenama za sektore upravljanje vodama, poljoprivredu, turizam i zdravstvo za tri pilot područja koja će se istraživati kroz projekt. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za sektor upravljanja vodama izraditi će se u sklopu projektnog istraživačkog tima, a studije za utjecaj na poljoprivredu, turizam i zdravstvo kao zasebne studije koje će biti naručene putem javne nabave kroz projekt UKV. Od specifičnih istraživanja na pilot području Blatsko polje i Bokanjac-Poličnik provest će se analiza korištenja zemljišta i procjena prirodne ranjivosti krških vodonosnika. Podatke o korištenju zemljišta i pokrova analizirane u prethodnim studijama treba usporediti s dostupnim sustavnim praćenjem promjena u nedavnom razdoblju koje je provela Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Stoga predlažemo da se koriste podaci Corine Land Cover (CLC) za 2012. i 2018. godinu te usporede s prošlim podacima (iz 1980., 2000. i 2006.) kako bi se procijenio utjecaj korištenja zemljišta i njegove promjene uzrokovane klimatskim promjenama na kakvoću vode. Karte prirodne ranjivosti izrađuju se kao multiparametarska GIS metoda korištenjem različitih podloga o oborinama, infiltraciji, tlu, ponašanju nesaturirane zone vodonosnika, geološkoj građi vodonosnika i dinamici samog vodonosnika. One se koriste u projektima određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta, zaštiti vodonosnika, programiranju sanacijskih zahvata na slivovima, prostornom planiranju itd. U sklopu projekta karte prirodne ranjivosti izraditi će se za područje sliva Bokanjac- Poličnik i za područje Blatskoga polja na Korčuli. Tijekom prethodnih studija na području Blatskog polja prikupljeno je oko 30 uzoraka tla na područjima različitih kategorija korištenja zemljišta. Da bi se procijenilo stanje postojećeg korištenja zemljišta, uzorci gornjeg tla u intervalima 0-20 cm i 30- 50 cm prikupljeni su u šumovitim predjelima, površinama obuhvaćenim poljoprivredom i urbanim područjima. Za sve prikupljene uzorke izrađene su geokemijske analize. U sklopu ovog projekta ponovilo bi se uzorkovanje i analize na istim lokacijama kako bi se procijenila promjena u posljednjem desetljeću. Analiza prikupljenih uzoraka uključivala bi analize ukupnog i organskog udjela ugljika (TOC, TIC) i ukupnog sadržaja dušika u tlima, te stabilnih izotopa C i N. Stabilna frakcija izotopa dušika može, između ostalog, biti korisna za određivanje izvora nitrata u podzemnim i površinskim vodama.