Provesti će se dva tipa hidroloških modeliranja – modeliranja bilančnih pokazatelja istraživanih vodnih resursa kao i temperatura voda Vranskog jezera, kao i modeliranje pojavnosti ekstremnih kratkotrajnih događaja (mutnoća, odabranih elemenata kakvoće voda). Hidrološko modeliranje koje će se provoditi na odabranim pilot područjima biti će neposredno vezano za rezultate klimatoloških modeliranja na način da se po uspostavi međuodnosa oborina, temperatura zraka i hidroloških elemenata vodne bilance za povijesno razdoblje tako definirani međuodnosi i za klimatskim modelima generirane nizove podataka o oborinama i protokama. Točkasti podaci o oborinama i temperaturama će se prostorno distribuirati po utjecajnim slivnim površinama obrađivanih vodnih resursa, te će se hidrološke značajke istraživanih vodnih resursa /razine vode, protoke. Pri tome će se koristiti modeli za prognozu utjecaja klimatskih promjena na Vranskom jezeru kod Biograda n/M razvijeni u okviru doktorskog rada nositelja hidroloških obrada UKV (Rubinić, 2017), primjenjivanih i usavršavanih i u više drugih sličnih projekata. Radi se o kombinaciji bilančnih i statističkih modela, pri čemu se koriste suvremeni modelski pristupi strojnoga učenja/primjene umjetne inteligencije – neuronske mreže i regresijska stabla odlučivanja. Ti su se modeli pokazali vrlo prikladni za opisivanje i prognoziranje vodnih pojava u kršu iz razloga što vrlo dobro mogu uvažavati nelinearnost međuodnosa istraživanih veličina. Izlazni rezultati modeliranja će biti, ovisno o istraživanoj lokaciji i pojavi – karakteristične vrijednosti razina vode, protoci ili pak temperature vode. Modeliranje kratkotrajnih ekstremnih događaja provesti će se također spomenutim modelima iz domene strojnoga učenja, i biti će ih moguće koristiti u operativne svrhe kako bi se smanjili zdravstveni rizici uslijed onečišćenja voda. Naime, jedna od mjera prilagodbe očekivanoj sve intenzivnijoj pojavi ekstremnih mutnoća je i razvoj operativnog sustava aktivnog upravljanja kakvoćom vode na vodozahvatima, gdje se na temelju pravovremene informacije putem sustava ranoga upozoravanja mogu tijekom kritičnih razdoblja vodozahvati privremeno i isključiti iz pogona, ali uz prethodno punjenje raspoloživih rezervoarskih prostora u vodoopskrbnoj mreži. Time se mogu premostiti ekstremna stanja na izvorištima, a što u određenim uvjetima može smanjiti rizike upuštanja u vodoopskrbni sustav vode neispravne kakvoće, opterećene u nekim situacijama i patogenim organizmima. Modeliranje promjena temperature vode provesti će se na način sličan opisanome, a koji je već uspješno proveden modeliranjem od nositelja hidrološkog dijela projekta na rijeci Krki za lokalitet Skradinskog buka na Visovačkom jezeru. Razlika je jedino što je nužno dvokružno modeliranje – najprije se modeliraju protoci, a onda se koristeći i njih kao jedan od ulaza, modeliraju i temperature vode. Rezultati provedenog modeliranja generiranih nizova hidroloških podataka biti će uspoređeni s referentnim povijesnim razdobljem kako bi se utvrdio karakter očekivanih promjena uvjetovanih klimatskim promjenama, te će biti iskazani trendovi hoda karakterističnih veličina i njihova promjena tijekom vremena.